ARHIVA BROJEVA

Uslovni otpust

Mihailo Lakčević,
advokat iz Beograda

S obzirom na ustavno-pravna rešenja i formiranje naše države koja je imala razne atribute u svom nazivu, mora se izvršiti osvrt za period od 1945. godine pa sve do sada, kada je u pitanju uslovni otpust.

Pojam ovog instituta ne bi trebalo da bude sporan. U krivičnopravnoj teoriji postoje neke nijanse. Jedni smatraju da se ustanova uslovnog otpusta sastoji u tome što se lice koje se nalazi na izdržavanju kazne lišenja slobode, pušta na slobodu pre nego što je kaznu izdržalo, pod uslovom da do isteka vremena ne učini krivično delo dok mu kazna teče i neće se pozivati na izdržavanje kazne. Drugi smatraju da je to penološka mera koja podstiče osuđena lica za njihovo uključivanje u redovni život na slobodi i to im služi kao najveći podstrek za aktivno učešće osuđenih lica u tretmanu oko njihove resocijalizacije. Ima navoda da je u pitanju prelazno stanje na putu do definitivne slobode i definitivnog izvršenja kazne i sastoji se u tome da se lice koje izdržava kaznu zatvora pušta na slobodu, posle određenog vremena i pod određenim uslovima, s tim da može doći i do opoziva uslovnog otpusta. Neki zaključci upućuju na to da uslovni otpust služi za ostvarivanje načela individualizacije izvršenja kazne i kao podsticaj osuđenicima na dobro vladanje s obzirom da oni svojim primernim vladanjem, mogu uticati na trajanje kazne u tom smislu, što pod određenim uslovima mogu biti pušteni na slobodu i pre isteka izrečene kazne, kao jedna vrsta vaspitnog sredstva za postepeno privikavanje osuđenika na život na slobodi.

 

Biljana Antić, dipl.pravnik,
(prosvetni inspektor)

 

Pravne izreke

PropisiZakoni Republike SrbijePropisi onlineSudska praksaCarinska tarifa